Zacini i primena

Mak (Poppy seeds)
Zrna maka su plavo-siva zrna u čauri biljke Papaver somniferum koja je karakteristična za mediteransko područje. Najkvalitetniji mak dolazi od jedne holandske vrste ove biljke. Mak ima ukus koji podsjeća na orah.
Mak se koristi za obogaćivanje ukusa kruha, kolača i keksa, dodaje se tjestenini, ribi i povrću, a u Indiji se pomoću njega zgušnjavaju umaci.
Mažuran (Marjoram)
Mažuran je sivo-zeleni list biljke Majorana hortensis koja potiče iz Azije i Evrope. Ima ukus sličan origanu, slatkast ali malo gorak. Upotrebljava se svjež i sasušen.
Mažuran se uglavnom koristi za jela sa mesom, naročito jagnjetinom te kao punjenje za perad. Koristi se i u corbama, jelima sa sirom te povrćem. Majoran daje jelima poseban ukus, pa se zato koristi kao začin za svinjsko, guščije i pačije meso i mahunasto povrće, a zajedno sa bosiljkom daje odličan ukus pečenom krompiru. Pomesan sa kristalnim šećerom vrlo lepo ga aromatizuje, te je takav šećer delikatesan dodatak kolačima.
Može se, kao i većina ovde nabrojanih aromatičnih trava, gajiti kao ukrasna trajnica u aromatičnom vrtu. Beru se gornji, nadzemni djelovi u vrijeme cvjetanja, od jula do septembra, vezuju u snopiće i suše na osjenčanom, promajnom mjestu.
Metvica (Mint)
Najpoznatije dvije vrste lista metvice dolaze od Mentha spicata L. i Mentha piperita L. Metvica potiče iz Evrope i Azije. Koristi se svježa ili sasušena. Mirišljava je, ima snažan slatki ukus koji ostavlja osjećaj hladnoće.
Upotrebljava se kao dodatak sladoledima, kremovima i likerima, ali i jelima od mlevenog mesa, jagnjetine i masnim i teškim jelima, jer olakšava varenje. Izuzetno je omiljen začin u engleskoj kuhinji.
ljekovito dejstvo - Ima blago sedativno dejstvo, podstiče apetit i ublažava stomačne tegobe. Naročito je delotvorna kod žučnih tegoba.
Cimet (Cinnamon)

Cimet je sasušena kora drveća među kojima je najpoznatije kasija, koja se najviše uzgaja u Šri Lanki i na Sejšelskim ostrvima. Cimet se upotrebljava u štapićima ili kao prah. Štapići nastaju tako da se kora drveta oguli, zamota, pritisne i sasuši, te nareže na oblike koje izgledom podsjećaju na bodlje. Cimet ima slatkasti miris koji podsjeća na drvo, sladak je i nježan.
Cimet je vjerovatno najčešći sastojak kolača, keksa te drugih slatkiša. Upotrebljava se u cijelom svijetu. Na Srednjem istoku, cimet se koristi i za pripremu nekih jela sa piletinom i jagnjetinom. Štapići cimeta upotrebljavaju se i prilikom kiseljenja te kao dodatna aroma za vruće napitke.
Chili
Chili je mala paprika koja se uzgaja u Centralnoj i Južnoj Americi, Indiji i na Dalekom istoku. Može se upotrebljavati svježa i sasušena. Svježe paprike mogu biti zelene ili crvene boje. Zelene su znatno ljuće od crvenih, a sjemenke su najljući dio kod obje vrste. Crvena paprika može biti razne jačine: blaža vrsta koristi se za pripremu crvene paprike u prahu kao začina, a vrlo ljuta vrsta za Cayenne papar.
Chili se često koristi u pripremi meksičkih jela. Dodaje se jelima s mesom (npr. chili con carne), peradi, jajima, ribom, sirom, rižom i tjesteninom. Nakon priprave chilija kao sastojka nekog jela, neophodno je dobro oprati ruke.
Cayenne papar
Cayenne papar radi se od sasušenih mahuna chili paprika koje imaju vrlo snažan ukus. Ovaj snažan začin doprinosi ljutom okusu jela u Aziji, Južnoj Americi te Srednjem Istoku. Moglo bi se reći da se Cayenne papar tradicionalno upotrebljava u meksičkoj i italijanskoj kuhinji.
Ovaj papar ima žarko-crveno boju, gotovo da i nema okusa kad se proba zasebno. Međutim, ubrzo nakon što se proba za sobom ostavlja osjećaj vrlo, vrlo ljutog jela.
Može se dodavati raznim jelima od povrća i mesa.
Origano
origano ima prijatan gorkast ukus. Preko je potreban za brojna italijanska jela, na primer za picu. Origano je biljka koja ima neverovatne antibiotske sposobnosti.Ulje origana se koristi u prirodnoj medicini kao lek protiv raznih infekcija disajnih organa, upale sinusnih šupljina, pomaže pri iskašljavanju i izbacivanju mukusa, deluje antifungalno pa pomaže i kod gljivičnih oboljenja grla,noktiju isl.
Njegovo korišćenje pri kuvanju u letnjim mesecima sprečava razvijanje bakterija u jelima.
Šafran
"crveno zlato" iz La Mance važi za najbolji šafran na svetu. Za kilogram šafrana potrebno je oko 200 000 cvetova šafranovog cveta koji pripada porodici ljiljana Oni se beru ručno i sortiraju. Miris mu je aromatičan, a ukus ugodno oštar i gorak. Jelima od mesa i sosovima od paradajza daje poseban ukus koji asocira na Istok. Šafran (Croeus sativus) je neverovatno skup - svaki cvet ima tri zlatno narandžasta žiga i samo se oni koriste kao začin. Zemlja u kojoj je jelo bez šafrana nezamislivo je svakako Španija, dok je u Francuskoj on dodatak supama, a u Italiji nezaobilazan za pripremu rižota Milaneze. Španci ga uvek stavljaju u pirinač, riblje paprikaše, supe od povrća, jela na bazi morskih plodova.
Pošto ga je veoma malo -prstohvat šafrana natopljen u malo tople vode ili belog vina daće tečnost sunčane, vrele boje kojom se zatim može bojiti
bilo koje jelo. Šafran se gotovo uvek dodaje na ovakav način, ali ponekad u nekim vrstama pilava dodaje se na kraju kuvanja, tako da jelo bude prošarano mnogim nijansama,narandžastog.Šafran u prahu (takođe skup) je supstitucija sušenim žigovima.Postoji veoma jak španski prah, colorante alimentario (koji sadrži tartrazin, E102) koji dodaje boju bez arome i koristi se kao malo ekonomičniji dodatak u pripremi jela.
Melisa
(limun-trava) - sveži ili osušeni listići ove aromatične biljke sa mirisom limuna koristi se prvenstveno za začinjavanje zelenih salata, pikantnih biljnih soseva, divljači i čorbi.
Karanfilic
tropsko drvo sa Filipinskih i južnih Moluckih ostrva čiji se cvetni pupoljci koriste za jela od mesa, soseve, tople napitke i neke vrste zimnica. Koristi se vrlo umereno, jer je veoma aromatičan. Obavezan je satojak u kuvanom vinu i poslasticama sa medom ili voćem.
Nana
Upotrebljava se kao dodatak masnim i teškim jelima, pasulju i drugim mahunarkama, sosovima i salatama, kao dodatak likerima i slatkim kremovima. Čaj od nane smiruje i ublažava stomačne tegobe.