Biljke Mesozderke-nastavak teme

Karnivorne biljke su vrlo specijalizirane i nemaju puno predstavnika u biljnom svijetu. Svega nekoliko porodica ima karnivorne predstavnike, a to su od poznatijih porodice Sarraceniaceae, Nepenthaceae, Droseraceae i Lentibulariaceae. U flori Hrvatske možemo naći 8 karnivornih biljaka svrstanih u četiri roda:

Rod: Aldrovanda L. - vodene stupice, Aldrovanda vesiculosa L. - mjehurasta vodena stupica (vodena biljka živi u močvarama)
Rod Drosera L. - rosike (na tresetištima), Drosera anglica Huds, Drosera intermedia Hayne, Drosera rotundifolia L.
Rod Pinguicula L. - tustice (močvarna mjesta i tresetišta) ,Pinguicula vulgaris L. - tustica kukcolovka)
Rod Utricularia L. - mješinke (vodene biljke stajaćih voda) ,Utricularia minor L. , Utricularia vulgaris L. ,Utricularia neglecta L. enerina muholovka
Venerina muholovka ( lat. Dionaea muscipula, eng. Venus flytrap) je najpoznatija biljka mesožderka na svijetu. Otkrivena je na prijelazu 18./19. st. u Sjevernoj i Južnoj Karolini, u SAD-u. Biljka ima rozetu prizemnih listova koji izrastaju iz kratkog podanka (rizome) koji nije razgranat. Plojka lista neobičnom granom je prilagođena hvatanju kukca. Plojka je sastavljena od dvije polovice (zaklopca) koje na rubovima nose čvrste čekinje(zupce), koje su povezane glavnim rebrom i mogu se brzo zaklopiti i tako uloviti kukca koji se kreće po unutarnjoj strani klopke. Listovi venerine muholovke narastu od 6-15 cm. Cvjetovi su bijeli, ima ih 3-10 na jednoj cvjetnoj stapci koja je visoka 15-45 cm. Biljke cvatu tek kad navrše 6-7 godina života. Zimi su listovi, pa tako i cijela biljka, mali ili listova uopće nema i biljka prezimi mirujući, a na proljeće iz podanka ponovo rastu novi listovi. Biljka privlači kukce slatkim sokom (nektarom) koji se izlučuje na rubovima klopke i crvenkastom bojom lista-klopke. Kad kukac sleti na klopku, ona se neće odmah zatvoriti. Potrebno je da kukac hodajući dodirne i time podraži dvije od tri osjetne dlačice, koje se nalaze u sredini svakog zaklopca, blizu glavnog rebra. Tek tada se klopka brzo zatvori i ulovi kukca. Ako kukac uspije pobjeći, klopka će se otvoriti polagano, nakon otprilike dva sata. Ako je kukac ulovljen, biljka će iz posebnih žlijezda izlučivati posebne enzime koji razgrađuju bjelančevine uhvaćene životinje. Proces probavljanja traje od 4 do 10 dana. Jedan listić odnosno klopka dok ne uvene može probaviti 3 do 4 insekta. Posebna skupina žlijezda upija tako probavljene tvari koje biljka koristi kao dodatnu hranu, osobito kao važan izvor dušika i fosfora. Važno je znati da biljka ne ovisi o ovakvoj prehrani, ona je autotrofna zelena biljka, kao i druge obične biljke, ima klorofil i asimilira. Može živjeti mjesecima i bez dodatne hrane životinjskog podrijetla. Nakon probave klopka se otvori, neprobavljene ostatke kukca ispere kiša ili otpuše vjetar i klopka je ponovo spremna na lov. Svaki list može nekoliko puta probaviti ulovljenu životinju i nakon toga se osuši. Iz podanka stalno rastu novi listovi. S druge strane npr. Drossera sp.pl. posjeduje modificirano lišće s mnoštvom dlačica koje luče ljepljivu tekućinu što privlači kukce, a ujedno ih i pasivno zarobljava. Postoje i druge vrste tih biljaka koje su razvile oblik ljevkastih stabljika u kojima se luči tekućina bogatu probavnim sokovima. Kad jednom kukci u njih upadnu, zarobljeni su i bivaju polako probavljeni.